TRENJE PRI KLIZANJU

iskustvenih rezultata utvrdjenih pri makroskopskim posmatranjem trenja može se dati nekoliko
napomena vezanih za ovo trenje:
SILA TRENJA je srazmjerna opterećenju koje djeluje okomito na spregnute površine. Ovaj zakon
važi u širem obimu radnih uslova i za večinu metala.
SILA TRENJA ne zavisi od geometrije površinskog dodira. Ovaj zakon važi za većinu materijala i za
materijale koji imaju definisanu granicu tečenja, a ne važi za izrazito elastične i viskoelastične
materijale. I ova konstatacija nemora biti potpuno tačna.
STATIČKI koeficijent trenja je veći od kinematičkog. Ovaj zakon je dokazan za većinu materijala
Image028
Pri razmatranju problematike trenja klizanja neophodno je ukazati na jedan pojam a to je
„maksimalna sila trenja“ koja se javlja na samom početku kretanja jednog tijela po drugom
(slika 2.5). Pri prelazu iz stanja mirovanja u stanje kretanja sila trenja raste od nule do neke
određene maksimalne vrijednosti koja je pri daljem kretanju nešto manja i konstantna.
Prema sadašnjim saznanjima trenje pri relativnom kretanju suhih nepodmazanih površina čvrstih
tijela nastaje iz dva razloga:
1. athezija koja se javlja u oblasti dodira dva tijela,
2. deformacija površinskih slojeva tokom kretanja i uzajamnog dijelovanja dva tijela.
Ukoliko se usvoji d su gore pomenuti razlozi nastanka trenja dva nezavisna procesa tada ukupna sila
trenja Ft jednaka je zbiru sila koje treba da savladaju atneziju Fadh i da se izvrši deformacija Fdef, tj.
Ft = Fadh + Fdef
koja od ovih komponenti će da nadvlada zavisi od niza uslova. Osnovnu razliku treba uočiti izmedju
metala i nemetala.
U slučaju sprezanja dvije metalne površine pod opterećenjem na dodirnim površinama javljaju se
visoki specifični pritisci i dolazi do deformacije. Stvarna površina dodira raste sve dok ne postane
dovoljno velika da nosi primjenjeno opterećenje. Kao posljedica prisnog dodira veoma su izražene
sile athezije i javljaju se hladno zavareni mikrospojevi. Da bi se ostvarilo klizanje potrebno je
upotrijebiti odredjenu silu koja će da nadvlada ovu atheziju i izvrši smicanje mikrovarova. Dkle ova
sila je zapravo atheziona komponenta trenja Fadh.
Druga komponenta sile trenja nastaje usljed brazdanja mekše površine od strane neravnina tvrde, tj.
Fdef = Fbrazd
Na osnovu mnogobrojnih istraživanja Baudena i Tejbora dokazano je da je ova komponenta, u
najvećem broju slučajeva, znatno manja od athezione za većinu metala pa se često može i
zanemariti, u tom slučaju sila trenja je